Agroekokrajobraz i duga kuća na otoku Silbi

Ova kuća na otoku bez vode skuplja dovoljno kišnice da zadovolji apsolutno sve potrebe ukućana, a otpadnu vodu pomoću biopročistača prosljeđuje u vrt.

Dakle htjeli smo se osloniti na prirodne resurse na otoku na koji voda dolazi isključivo brodom vodonoscem, a kanalizacije nema. To će biti sve bitnije kako se suše budu pogoršavale zbog klimatske krize. Pametno baratanje vodom će ukućanima omogućiti da uzgoje vrt i tako potaknu bioraznolikost otoka.

Htjeli smo im omogućiti i da uživaju u što bliskijem kontaktu s vrtom, a da ne usahnu od vrelog sunca. Zato je dnevni boravak oblikovan poput trijema koji viri iz ostatka kuće. Taj visoki "trijem je ostakljen prema istočnoj i zapadnoj terasi pa ukućani mogu ljeti uživati u hladnoj jutarnjoj terasi na zapadu i večernjoj na istoku, a zimi mogu uživati u toploj jutarnjoj terasi na istoku i večernjoj na zapadu. U središtu kuće, gdje se susreću "trijem" i dugački dio kuće, nalazi se i središte života: kuhinja

Održivi pristup je primijenjen na sljedeće načine:

- ekonomska analiza mogućnosti korištenja kamena za nosivu konstrukciju (nije se pokazalo izvedivim pa je kuća od cigle i armiranog betona, što nažalost ima veći ugljični otisak)

- analiza perioda povrata investicije za različite opcije korištenja obnovljivih izvora energije radi donošenja informirane odluke o sustavima za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode

- povišeni dnevni prostor osvijetljen sa triju strana radi maksimalnog osjećaja postranosti u što manjoj površini

- otvorima na nasuprotnim stranama svijeta se omogućava učinkovito provjetravanje i smanjuje potreba za umjetnim hlađenjem

- mogućnost korištenja dviju terasa kako bi se moglo ljeti uživati u hladu, a zimi u suncu (i ujedno zagrijavati, ali ne pregrijavati unutrašnji prostor)

- postignut standard gotovo nultoenergetske kuće

- debela toplinska izolacija od mineralne vune

- priprema potrošne tople vode pomoću solarnih kolektora

- grijanje i hlađenje pomoću dizalica topline (inverterskih klima uređaja)

- ostavljanje prostora za buduću solarnu elektranu

- prikupljanje i filtriranje kišnice za sve potrebe u kućanstvu, uključujući vodu za piće (!)

- pročišćavanje otpadnih voda u biopročistaču, što omogućuje navodnjavanje vrta

- pozicioniranje kuće uz sjevernu među, što oslobađa prostor za vrt

- projektiranje u bliskom kontaktu s klijentima, što stvara prostor koji optimalno podržava njihovu dobrobit

- kuća je niska te se nastoji što manje isticati u krajobrazu

- glavni izvođač je s otoka, što potiče lokalnu ekonomiju.

Što je moglo održivije?

Osim što su materijali mogli imati manji ugljični otisak, kuća će u prvo vrijeme biti obiteljski dom samo u dijelu godine, što postavlja pitanje opravdanosti korištenja prirodnih resursa za građenje prostora koji djelomično stoji prazan. Ali plan klijenata je da se u nju potpuno presele, što će riješiti tu dvojbu.

Autori agroekokrajobraza: Igor Zlojtro i Veljko Armano Linta